Autor: admin

Više površina za gradnju, izmještanje Deponije i priključenje na kolektor između ostalog su primjedbe stanovnika Opštine Tuzi na nacrt Prostornog plana Crne Gore. Na javnoj raspravi koja je juče organizovana u Tuzima Ljeka Ivezaj, sekretar za prostorno planiranje Opštine, kazao je da oni i dalje funkcionišu po PUP-u Podgorice koji je dosta iskorišten i u državnom dokumentu čija je izrada u toku. – Ovaj plan gledam tako da mi poslije razgraničenja moramo inicijarati izradu našeg PUP-a. Taj dokument mora biti u harmoniji sa državnim planom. Ograničenjem površina građevinskog zemljišta može da nas povede u stagnaciju razvoja. Zato tražimo mogućnost povećanja površina takve namjene – rekao je Ivezaj. On je kazao da je obilaznica ranije bila planirana uz prugu Podgorica-Tuzi-Skadar. – Na terenu je to teško izvodljivo. Dali smo vam primjedbu da se radi na drugu stranu. U grafičkim prikazima vidim nije ucrtana – navodi Ivezaj. Svetlana Jovanović, rukovodilac izrade plana, kaže da su se rukovodili PUP-om Podgorice jer još nije došlo do razgraničenja. – Građevinsko područje je opšta, generalna slika. Naglasićemo u planu da predložene zone nijesu striktno definisane, i da će se na detaljnom nivou razraditi uz mogućnost da se građevinska područja prošire – ističe Jovanović. Autoput zaobilazi Skadarsko jezero U nacrtu Prostornog plana Crne Gore predložena je trasa puta koja kroz Zetu zaobilazi Skadarsko jezero. To je na javnoj raspravi u Zeti na pitanje „Dana“ saopštila Svetlana Jovanović, ističući da su predložili zapadnu varijantu, odnosno obilazak jezera. Kuda će konkretno proći autoput ona nije precizirala. – Zagovornici zaštite insistiraju da put obiđe NP Skadarsko jezero. Tu ima dilema i razgovora, ako već postoji saoraćajnica preko NP zašto se ne proširi na tom mjestu, jer je to tehnički jednostavnije i ne otvara se koridor u nekom drugom prostoru. Mi smo u nacrtu predložili obilazak jezera. To je promjena koridora u tom dijelu. Neću vam reći konačno rješenje sada, neka to bude nakon ove rasprave, da još jednom sa svima vama i sa ljudima koji su zagovornici stroge zaštite tog prostora razmotrimo ovo što smo predložili – kaže Jovanović. Ona je istakla da Monteput sada raspisuje tendere za izradu idejnih rješenja za osjetljive zone kao što je ova. – U tom dijelu provjerava se tehnička mogućnost da se u toj zoni obiđe jezero – rekla je Jovanović. Na pitanje „Dana“ kako plan vidi KAP i za koju namjenu je ta površina Jovanović je rekla da se to mora kroz plan nižeg reda detaljno definisati. – Mi na ovom planu dajemo samo opštu namjenu površina, ali smo jasno istakli zone potencijalnih konflikata – kaže Jovanović. Interesovalo nas je i da li plan vidi administrativnu podjelu između opština. – Mi ne možemo da odredimo granice. Dali smo radne varijante, to što nam je Opština Zeta dostavila. Preuzimamo granice koje nama institucije dostave. Zna se ko definiše granice opštine – kaže Jovanović. Novicu Pejovića interesovalo je mišljenje planera o poziciji kolektora. – Planovi nijesu sveto pismo, mogu se mijenjati. Na tu temu se mora ozbiljno razgovarati sa Glavnim gradom i ministarstvom. Ovaj prostor je pretrpio mnogo ataka. Taj kolektor se mora negdje graditi. Pitanje je urgentno. Bilo je predloga za još dvije lokacije, ali one su bile još lošije sa nekih aspekata. Najvažnije je da je zaštićeno zdravlje ljudi, mada se tvrdi da ono ne bi bilo ugroženo – kazala je Jovanović. Vesna Maraš pitala je da li plan predviđa gradnju saobraćajnice bulevarskog tipa do tunela Sozina, te da li se može izmjestiti stub koji je na tvrđavi Lesendro. Jovanović za saobraćajnicu nije imala tačnu informaciju. Ona je navela da je dalekovod problem koji je evidentiran kada su ranije radili program za Vranjinu. Ramiz Pejčinović, sa Kuća Rakića, ukazao je da Deponiju treba izmjestiti zbog uticaja na okolinu. On ističe da je gradnja betonjerki u njihovom naselju veliki problem. Jovanović je odgovorila da oni nemaju ingerencije da crtaju granice, već se to institucionalno određuje. – Po zakonu ne bi smjelo da se radi u naselju ništa što ugrožava životnu sredinu. Nema te ekonomije koja je opravdana, a utiče na zdravlje. Cilj nam je odgovorno upravljanje otpadom, da se poveća recikliranje, te da se deponije adekvatno pozicioniraju tako da ne ugrožavaju životnu sredinu – kaže Jovanović. Enis Đokaj kaže da nije vidio da je predviđen tranzit oko Tuzi, te da su ga oni predlagali još dok se radio PUP Podgorice. I on je pitao je i da li je predloženo izmještanje Deponije. Jovanović navodi da podržavaju izgradnju obilaznice u svim naseljima, te da je izmještanje deponije pitanje na mjestu. Ona kaže da će kroz strateški plan razgovarati i o tome. Emin Hadži dao je sugestiju da i Tuzi budu dio priče izgradnje kolektora za Glavni grad kako kasnije ne bi došli u situaciju gdje će da ga rade. Jovanović smatra da Glavni grad i opštine Zeta i Tuzi treba da razgovaraju i da se dogovore da se pitanje kolektora riješi kako bi svi imali koristi od njega. Na pitanje „Dana“ kuda ide Jadransko-jonski put Jovanović nije mogla saopštiti detalje projekta. Interesovalo nas je i da li plan vidi prugu do Skadra. – Na ovom planskom dokumentu samo dajemo koridore- grubo linije. Pruga je predviđena do Albanije – kaže Jovanović. Izvor: DAN

Funkcionalna analiza lokalnih samouprava, unapređenje Zakona o lokalnoj samoupravi i projektne aktivnosti za unapređenje digitalizacije na lokalnom nivou su prioriteti rada Ministarstva javne uprave, saopštio je Maraš Dukaj, ministar, na radnom doručku sa predsjednicima lokalnih samouprava. On je naveo da su završili analizu koja je između ostalog, pokazala, da je „naš sistem centralizovan“. – Mislim da smo među rijetkim zemljama koje imaju ovakav sistem centralizacije, što nije dobro. Naš krajnji cilj je da zajednički donesemo, radimo i usvojimo jedan zakon koji će puno doprinijeti i puno pomoći lokalnim samoupravama – rekao je Maraš. On je naveo da formirana radna grupa za izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim će biti unaprijeđena decentralizacija. – Ovaj zakon mora da otkloni sve nedostatke i pravne praznine koje su nam svima stvarale probleme u praksi. Zato vas i ovim putem pozivam da otvorimo zajedno ovu temu. Možete i naknadno da dostavite sve vaše sugestije ili da nam ukažete na probleme sa kojima se suočavate, kako bi Crna Gora dobila moderan zakon u skladu sa svim evropskim principima – kazao je ministar Dukaj. Borovinić Bojović: Podržavam digitalizaciju javne uprave Ministar Maraš Dukaj je saopštio da će digitalizacija na lokalnom nivou biti realizovana do kraja 2024. godine. Digitalizacija je predviđena u sklopu projekta „eUsluge i digitalna infrastruktura kao mjera odgovora na COVID 19“ koji ministarstvo realizuje u saradnji sa UNDP. – Ministarstvo će kao model izabrati šest opština koje će ispuniti najbitnije uslove koji se odnose na digitalizaciju. Ministarstvo će obezbijediti ne samo logistiku, nego i opremu. Pored digitalizacije bavićemo se i sajber zaštitom – rekao je Dukaj. Digitalizaciju javne uprave podržava Jelena Borovinić Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada. –To je bio konstruktivan sastanak, a aktuelizovane su teme vezane za izradu odnosno izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, sa naglaskom na problematiku opština sjevera i juga gdje su njihovi predstavnici iznijeli probleme. Tema sastanka između ostalog, je bila i digitalizacija javne uprave koju ja podržavam jer mislim da je jako važna – navela je Borovinić Bojović. Mišela Manojlović, generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore, u izjavi za „Dan“ navodi da ih je ministar Dukaj obavijestio da će nacrt Zakona o lokalnoj samoupravi biti donijet krajem marta. Ona je navela da su predstavnici opština upoznali ministra o problemima sa kojima se susrijeću. –Opštine na sjeveru muči odliv stanovništva što za posledicu ima nedostatak kadrova kao i finansiranje u dijelu promjene koncesionih naknada za šume. Opštine u južnom regionu imaju problema sa načinom upravljanja morskim dobrom i činjenicom da ne učestvuju u upravljanju. Bilo je riječi o razgraničenju između Podgorice i Opštine Zete i Opštine Tuzi i međusobnog razgraničenja između Opštine Zete i Opštine Tuzi. Ministar je oko toga ponudio pomoć i logistiku. To nisu pitanja koja se mogu riješiti na toj vrsti sastanaka. Oni zahtjevaju malo dublje analize. On je preporučio da se o tome razgovara, da se pokušaju postići dogovori jer je to mnogo efikasniji način od arbitraža i procedura koje znaju da traju i godinama – navela je Manojlović. Izvor: DAN