DJEČJI MASKENBAL U TUZIMA: OD SUNCA DO VOĆKICA I PINGVINA

Dječjim maskenbalom počela je tradicionalna manifestacija karnevali u Tuzima koja će trajati tri dana. Zbog lošeg vrema maskenbal je održan u KIC-u “Malesija”, a učestvovalo je oko 500 mališana. Program je okupio veliki broj najmlađih, ali uživali su i oni stariji. Imali su priliku da vide najljepše maske, od sunca i oblaka, preko kolača i kokica, a svoju tačku imale su i domine, Super Mario, pingvini, voćkice, princeze, muzičari i mnogi drugi. Program su otvorile mažoretke iz Tuzi koje su dobile gromoglasan aplauz. Arton Đokaj, iz NVO Karnevali koret kazao je da se spredstavilo 15 grupa, odnosno skoro 500 mališana, te da su svi imali lijepe i kreativne maske. Nije nas poslužilo vrijeme, pa smo karneval preselili u KIC-u “Malesija”. Zahvalan sam direktoru i kompletnom osoblju koji su nam za kratko vrijeme omogućili da sve organizujemo ovdje. Najveći broj učesnika je sa područja opštine Tuzi. Maltene svaka osnovna škola učestvuje, čak i područna odjeljenja. Tu dominira OŠ “Mahmut Lekić”, ali su nam se pridružili i đaci iz OŠ “Jedinstvo” iz Hota, plesni klub Sonrisa iz Podgorice, vrtići “Pinokio”, “Majka Tereza”, “Maša”, kao i JPU “Majka Tereza”… Dječji maskenbal je najljepši događaj na našem karnevalu i nije takmičarskog karaktera – rekao je Đokaj. Darija Đoković maskirana je u instrument. – Radujem se maskenbalu. Dugo smo se pripremali. Imamo gitare, violinu… Volim da pjevam – kaže Darija. Laura Ivezaj nosila je masku pingvin. Kaže da joj se sviđa i da su je pravile učiteljice. Njena drugarica Ena Muković kaže da je učiteljica napravila masku i da se oko nje potrudila. Mnogo joj se sviđa maska koja je napravljena od kese. Una Kračković maskirana je u domine. – Učiteljice su odlučile da budemo domine. Sviđa mi se maska. Jedva čekam da pokažemo našu masku publici, jer je najljepša – smatra Una. U najljepše sunce bila je maskirana Izabela Drešaj. – Sada ću da ugrijem da rastjeram oblake. Iako je padala kiša mi smo se snašli i biće nam lijepo u KIC-u. Jedva čekam da izađem. Moje drugarice su duga, a imamo i kišu i oblake. Maska uopšteno znači promjena vremena – kaže Izabela. Nastavnica OŠ “Jedinstvo” iz Skoraća Veljbona Đokaj kaže da su se đaci predstavili maskom “kolači”. – Djeca su sa oduševljenjem pripremila maske, a mi nastavnici smo pomogli – ističe Đokaj. Amanda Dušaj bila je maskirana u bombon. Kaže da je sama pravila masku i da se baš za nju odlučila jer obožava bombone. Adjani Đokaj obožava kokice, te je napravio i takvu masku. – Dobro sam ih zalijepio i ne mogu da se pokvare – kaže Adjani. Za ponedjeljak, 12. februar u 19 časova zakazana je manifestacija “Noć ukljeva i vina” koja će se organizovati na novom trgu u Tuzima, dok će u utorak, 13. februara biti organizovano finalno veče karnevala Izvor: DAN

Nastavite sa čitanjem

JAVNA RASPRAVA O NACRTU PROSTORNOG PLANA ODRŽANA U TUZIMA: ZARAD RAZVOJA OMOGUĆITI VIŠE POVRŠINA ZA GRADNJU

Više površina za gradnju, izmještanje Deponije i priključenje na kolektor između ostalog su primjedbe stanovnika Opštine Tuzi na nacrt Prostornog plana Crne Gore. Na javnoj raspravi koja je juče organizovana u Tuzima Ljeka Ivezaj, sekretar za prostorno planiranje Opštine, kazao je da oni i dalje funkcionišu po PUP-u Podgorice koji je dosta iskorišten i u državnom dokumentu čija je izrada u toku. – Ovaj plan gledam tako da mi poslije razgraničenja moramo inicijarati izradu našeg PUP-a. Taj dokument mora biti u harmoniji sa državnim planom. Ograničenjem površina građevinskog zemljišta može da nas povede u stagnaciju razvoja. Zato tražimo mogućnost povećanja površina takve namjene – rekao je Ivezaj. On je kazao da je obilaznica ranije bila planirana uz prugu Podgorica-Tuzi-Skadar. – Na terenu je to teško izvodljivo. Dali smo vam primjedbu da se radi na drugu stranu. U grafičkim prikazima vidim nije ucrtana – navodi Ivezaj. Svetlana Jovanović, rukovodilac izrade plana, kaže da su se rukovodili PUP-om Podgorice jer još nije došlo do razgraničenja. – Građevinsko područje je opšta, generalna slika. Naglasićemo u planu da predložene zone nijesu striktno definisane, i da će se na detaljnom nivou razraditi uz mogućnost da se građevinska područja prošire – ističe Jovanović. Autoput zaobilazi Skadarsko jezero U nacrtu Prostornog plana Crne Gore predložena je trasa puta koja kroz Zetu zaobilazi Skadarsko jezero. To je na javnoj raspravi u Zeti na pitanje „Dana“ saopštila Svetlana Jovanović, ističući da su predložili zapadnu varijantu, odnosno obilazak jezera. Kuda će konkretno proći autoput ona nije precizirala. – Zagovornici zaštite insistiraju da put obiđe NP Skadarsko jezero. Tu ima dilema i razgovora, ako već postoji saoraćajnica preko NP zašto se ne proširi na tom mjestu, jer je to tehnički jednostavnije i ne otvara se koridor u nekom drugom prostoru. Mi smo u nacrtu predložili obilazak jezera. To je promjena koridora u tom dijelu. Neću vam reći konačno rješenje sada, neka to bude nakon ove rasprave, da još jednom sa svima vama i sa ljudima koji su zagovornici stroge zaštite tog prostora razmotrimo ovo što smo predložili – kaže Jovanović. Ona je istakla da Monteput sada raspisuje tendere za izradu idejnih rješenja za osjetljive zone kao što je ova. – U tom dijelu provjerava se tehnička mogućnost da se u toj zoni obiđe jezero – rekla je Jovanović. Na pitanje „Dana“ kako plan vidi KAP i za koju namjenu je ta površina Jovanović je rekla da se to mora kroz plan nižeg reda detaljno definisati. – Mi na ovom planu dajemo samo opštu namjenu površina, ali smo jasno istakli zone potencijalnih konflikata – kaže Jovanović. Interesovalo nas je i da li plan vidi administrativnu podjelu između opština. – Mi ne možemo da odredimo granice. Dali smo radne varijante, to što nam je Opština Zeta dostavila. Preuzimamo granice koje nama institucije dostave. Zna se ko definiše granice opštine – kaže Jovanović. Novicu Pejovića interesovalo je mišljenje planera o poziciji kolektora. – Planovi nijesu sveto pismo, mogu se mijenjati. Na tu temu se mora ozbiljno razgovarati sa Glavnim gradom i ministarstvom. Ovaj prostor je pretrpio mnogo ataka. Taj kolektor se mora negdje graditi. Pitanje je urgentno. Bilo je predloga za još dvije lokacije, ali one su bile još lošije sa nekih aspekata. Najvažnije je da je zaštićeno zdravlje ljudi, mada se tvrdi da ono ne bi bilo ugroženo – kazala je Jovanović. Vesna Maraš pitala je da li plan predviđa gradnju saobraćajnice bulevarskog tipa do tunela Sozina, te da li se može izmjestiti stub koji je na tvrđavi Lesendro. Jovanović za saobraćajnicu nije imala tačnu informaciju. Ona je navela da je dalekovod problem koji je evidentiran kada su ranije radili program za Vranjinu. Ramiz Pejčinović, sa Kuća Rakića, ukazao je da Deponiju treba izmjestiti zbog uticaja na okolinu. On ističe da je gradnja betonjerki u njihovom naselju veliki problem. Jovanović je odgovorila da oni nemaju ingerencije da crtaju granice, već se to institucionalno određuje. – Po zakonu ne bi smjelo da se radi u naselju ništa što ugrožava životnu sredinu. Nema te ekonomije koja je opravdana, a utiče na zdravlje. Cilj nam je odgovorno upravljanje otpadom, da se poveća recikliranje, te da se deponije adekvatno pozicioniraju tako da ne ugrožavaju životnu sredinu – kaže Jovanović. Enis Đokaj kaže da nije vidio da je predviđen tranzit oko Tuzi, te da su ga oni predlagali još dok se radio PUP Podgorice. I on je pitao je i da li je predloženo izmještanje Deponije. Jovanović navodi da podržavaju izgradnju obilaznice u svim naseljima, te da je izmještanje deponije pitanje na mjestu. Ona kaže da će kroz strateški plan razgovarati i o tome. Emin Hadži dao je sugestiju da i Tuzi budu dio priče izgradnje kolektora za Glavni grad kako kasnije ne bi došli u situaciju gdje će da ga rade. Jovanović smatra da Glavni grad i opštine Zeta i Tuzi treba da razgovaraju i da se dogovore da se pitanje kolektora riješi kako bi svi imali koristi od njega. Na pitanje „Dana“ kuda ide Jadransko-jonski put Jovanović nije mogla saopštiti detalje projekta. Interesovalo nas je i da li plan vidi prugu do Skadra. – Na ovom planskom dokumentu samo dajemo koridore- grubo linije. Pruga je predviđena do Albanije – kaže Jovanović. Izvor: DAN

Nastavite sa čitanjem

ANDREI BERIŠAJ SREBRO U INSBRUKU

Juniorka tekvondo kluba Besa, Andrea Berišaj, osvojila je srebrnu medalju na G1 turniru u Insbruku. Ona je u finalu kategorije do 63 kilograma poražena od Njemice Viktorije Rucinski. Berišaj je kao četvrti nosilac bila slobodna u prvom kolu, u drugom je pobijedila Mađaricu Sidoniju Feher, dok je u polufinalnoj borbi eliminisala Francuskinju Asumaju Langust. “Ostaje žal što dobar nastup nije krunisan zlatnom medaljom. Prošla je tri kola, a u finalu izgubila je od takmčarke koju je pobijedila u Podgorici”, rekao je trener Bese Nikola Gegaj. On je kazao da je drugi predstavnik kluba iz Tuzi, Benan Jusufđokaj, zbog povrede morao da preda meč. “Povreda je bila jača. Dobio je prvu rundu protiv Austrijanca Lorenca Viteka, ali zbog povrede koljena nije mogao da nastavi. Srećom, kasnije se ispostavilo da povreda nije ozbiljnija”, rekao je Gegaj. On je naglasio da je zadovoljan prvim takmičarskim danom, imajući u vidu da je to prvi ovogodišnji turnir i način na koji su doputovali u Insbruk. “Ponovo smo imali finansijskih problema, u Insbruk smo došli zahvaljujući pozajmici i finansijskoj podršci roditelja takmičara”, rekao je Gegaj. Za sjutra predviđen je nastup Anđele Berišaj, crnogorske kandidatkinje za olimpijsku vizu. “Austrian open” okupio je više od 1.000 takmičara, predstavnika klubova i nacionalnih reprezentacija 41 države svijeta. Izvor: CDM

Nastavite sa čitanjem

DUKAJ SA PREDSTAVNICIMA OPŠTINA: DO KRAJA MARTA NACRT ZAKONA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Funkcionalna analiza lokalnih samouprava, unapređenje Zakona o lokalnoj samoupravi i projektne aktivnosti za unapređenje digitalizacije na lokalnom nivou su prioriteti rada Ministarstva javne uprave, saopštio je Maraš Dukaj, ministar, na radnom doručku sa predsjednicima lokalnih samouprava. On je naveo da su završili analizu koja je između ostalog, pokazala, da je „naš sistem centralizovan“. – Mislim da smo među rijetkim zemljama koje imaju ovakav sistem centralizacije, što nije dobro. Naš krajnji cilj je da zajednički donesemo, radimo i usvojimo jedan zakon koji će puno doprinijeti i puno pomoći lokalnim samoupravama – rekao je Maraš. On je naveo da formirana radna grupa za izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim će biti unaprijeđena decentralizacija. – Ovaj zakon mora da otkloni sve nedostatke i pravne praznine koje su nam svima stvarale probleme u praksi. Zato vas i ovim putem pozivam da otvorimo zajedno ovu temu. Možete i naknadno da dostavite sve vaše sugestije ili da nam ukažete na probleme sa kojima se suočavate, kako bi Crna Gora dobila moderan zakon u skladu sa svim evropskim principima – kazao je ministar Dukaj. Borovinić Bojović: Podržavam digitalizaciju javne uprave Ministar Maraš Dukaj je saopštio da će digitalizacija na lokalnom nivou biti realizovana do kraja 2024. godine. Digitalizacija je predviđena u sklopu projekta „eUsluge i digitalna infrastruktura kao mjera odgovora na COVID 19“ koji ministarstvo realizuje u saradnji sa UNDP. – Ministarstvo će kao model izabrati šest opština koje će ispuniti najbitnije uslove koji se odnose na digitalizaciju. Ministarstvo će obezbijediti ne samo logistiku, nego i opremu. Pored digitalizacije bavićemo se i sajber zaštitom – rekao je Dukaj. Digitalizaciju javne uprave podržava Jelena Borovinić Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada. –To je bio konstruktivan sastanak, a aktuelizovane su teme vezane za izradu odnosno izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, sa naglaskom na problematiku opština sjevera i juga gdje su njihovi predstavnici iznijeli probleme. Tema sastanka između ostalog, je bila i digitalizacija javne uprave koju ja podržavam jer mislim da je jako važna – navela je Borovinić Bojović. Mišela Manojlović, generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore, u izjavi za „Dan“ navodi da ih je ministar Dukaj obavijestio da će nacrt Zakona o lokalnoj samoupravi biti donijet krajem marta. Ona je navela da su predstavnici opština upoznali ministra o problemima sa kojima se susrijeću. –Opštine na sjeveru muči odliv stanovništva što za posledicu ima nedostatak kadrova kao i finansiranje u dijelu promjene koncesionih naknada za šume. Opštine u južnom regionu imaju problema sa načinom upravljanja morskim dobrom i činjenicom da ne učestvuju u upravljanju. Bilo je riječi o razgraničenju između Podgorice i Opštine Zete i Opštine Tuzi i međusobnog razgraničenja između Opštine Zete i Opštine Tuzi. Ministar je oko toga ponudio pomoć i logistiku. To nisu pitanja koja se mogu riješiti na toj vrsti sastanaka. Oni zahtjevaju malo dublje analize. On je preporučio da se o tome razgovara, da se pokušaju postići dogovori jer je to mnogo efikasniji način od arbitraža i procedura koje znaju da traju i godinama – navela je Manojlović. Izvor: DAN

Nastavite sa čitanjem

LOBISTIČKI TROUGAO: PRIŠTINA – TIRANA – TUZI

Bivši ambasador Republike Kosovo u Tirani Nait Hasani bio je misteriozni prijatelj koji je sredinom 2022. godine zatražio od tadašnjeg ministra Maraša Dukaja da razgovara sa kosovskim državljaninom Indritom Kolešijem da se uhapšenom turskom državljaninu Denisu Binaliju Čamgozu izdejstvuje politički azil u Crnoj Gori. Identitet doskora anonimnog ,,prijatelja“ otkrio je, u razgovoru za RTCG, nakon sedmodnevnog odugovlačenja sam ministar Dukaj. OPASNE VEZE U prvoj verziji koja se pojavila na portalu Javnog servisa bila je pomenuta samo funkcija – da je riječ o bivšem ambasadoru Kosova – pa su mnogi pomislili da je riječ o Ilberu Hisi, bivšem diplomatskom predstavniku Republike Kosovo u Crnoj Gori. “Čim sam vidio prvu šturu informaciju, zahtijevao sam da se precizira o kome se radi i sve je brzo istinito ispravljeno”, kazao je Hisa u kratkoj izjavi za Pobjedu. Nije bilo nekih većih reakcija na otkriće da je lobiranje za Binalija Čamgoza išlo preko albanske veze, u trouglu Priština – Tirana – Tuzi, iako sve to navodi na zaključak da prijatelji turskog državljanina – koji je uhapšen u Podgorici 7. jula 2022. godine i kojeg potražuje Interpol na osnovu zahtjeva Ankare zbog mafijaškog udruživanja – imaju vrlo razgranate veze i šeme uticaja u regionu. Ali i da te veze mogu biti opasne: ministar Dukaj je krajem jula prošle godine saznao u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, nakon što ga je pozvao direktor Boris Milić, da mu je život ugrožen, ali godinu kasnije novinarima nije mogao, ili nije želio da objasni – zbog čega je bio u opasnosti i kako je sve to povezano sa turskim državljaninom za koga se osnovano sumnja da je vođa jednog od moćnih mafijaških klanova u Turskoj… DUKAJEVO ĆUTANJE I… Naknadno tumačenje Maraša Dukaja nije doprinijelo razjašnjenju njegove uloge u ,,slučaju izručenja Čamgoza“. “Sedmi dan sam na naslovnim stranama u medijima. Ovo je klasična politička diskreditacija. Državnim organima sam rekao sve što sam imao, a čim sam saznao da mi neko prijeti, odmah sam pošao u prostorije Agencije za nacionalnu bezbjednost i dao izjavu u policiji”, kazao je Dukaj. Napomenuo je da, čim je saznao da se lobira za Čamgozov politički azil u Crnoj Gori, uputio je Kolešija na crnogorske državne organe. Dukaj je ipak priznao da je o svemu do sada ćutao i da je, tek kada je informisan da mu je ugrožena sigurnost, ,,dao izjavu kao građanin u policiji“. Što je sve rekao policiji, ostalo je ipak prekriveno velom tajne. Kao što je nepoznanica zbog čega je ministar unutrašnjih poslova, funkcioner Demokrata Danilo Šaranović bio rezervisan u ,,slučaju Čamgoz“ puna dva mjeseca. …ŠARANOVIĆEVA AKCIJA Da sve bude zanimljivije, crnogorska policija se aktivirala samo koji dan nakon što je ministar pravde Andrej Milović obznanio da neće biti izručenja Čamgoza Turskoj. Ministar Šaranović je na sva zvona pohvalio rad Sektora za borbu protiv kriminala, naročito načelnika Lazara Šćepanovića. “Posvećenost i stručnost u prikupljanju dokaza doveli su do hapšenja Binalija Čamgoza, osobe koju turske vlasti terete za izvršenje niza teških krivičnih djela”, likovao je Šaranović, napominjući da ,,Čamgoz koji se nadao slobodi, sada se suočava sa pravdom“. U javnom hvalisanju Šaranović je propustio da pojasni: zašto je Ministarstvo unutrašnjih poslova tihovalo nakon što je Čamgoz napuštio zatvor u Spužu i dok je bio smješten u Prihvatilištu za strance više sedmica. Tek nakon dva dana MUP se probudio iz ,,zimskog sna“: policija je Čamgoza prije dva dana uhapsila, a juče mu je u Osnovnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je počinio krivično djelo upotrebljavajući lažni turski pasoš sa svojom fotografijom. Šaranović nije crnogorsku javnost udostojio objašnjenja: zašto je bilo važno da se Čamgoz 30. januara 2024. godine uhapsi za upotrebu lažne isprave, kada je za to isto djelo već hapšen 6. jula 2022. godine? Demokratama Alekse Bečića je, prema koalicionom sporazumu za formiranje 44. Vlade, pripalo ,,staranje“ resorom bezbjednosti, ali to ne daje odgovor: zašto im je sada važno da Čamgoz bude lišen slobode, ako su do juče davali policijsko obezbjeđenje istom čovjeku u prostorijama Prihvatilišta za strance, pa i tokom odlazaka Čamgoza na ljekarske tretmane u Klinički centar u Podgorici? Prema informacijama Pobjede, jedan presretnuti telefonski razgovor na relaciji Tuzi – Tirana, čiji je sadržaj poznat vrhu ANB-a, ali posebno pominjanje nekih obaveza koje su preuzete, uticalo je na iznenadnu aktivnost ministra Šaranovića. ČAMGOZOVA TAJNA Osamnaest mjeseci je prošlo od 6. jula 2022. godine kada je turski državljaninDenis Binali Čamgozuhapšen jer je koristio lažni pasoš na ime Mehmet Aly Bajhan. Za to vrijeme crnogorski sudovi su tri puta donosili odluke o izručenju, ali su se crnogorske vlasti, prvo na čelu sa Dritanom Abazovićem, a sada i nova Spajićeva Vlada, trudile da navodni vođa mafijaškog klana, čovjek za kojeg se sumnja da je naredio svojim članovima da učestvuju u ubistvu Jovice Vukotića, ostane u Crnoj Gori. I dok se aktuelni ministar pravde Milović bar poziva na međunarodne konvencije, premijer Abazović, bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, kao ni ostali politički funkcioneri koji su ,,dužili“ sektor bezbjednosti, nijesu obrazlagali svoje postupke, ali su Čamgoza – čvrsto držali u Crnoj Gori. Sada je, iz nekog razloga, važno da turski državljanin ostane u Crnoj Gori, ali da bude u – zatvoru ili pritvoru, odnosno da bude pod kontrolom. Koja je tajna od koje strahuju pojedini crnogorski političari: da li obećanja koja su data Čamgozu i njegovim prijateljima ili, možda, da se ne sazna da su pojedini bili i nagrađivani za svoje usluge? Izvor: ANALITIKA

Nastavite sa čitanjem

ODT TRAŽI OD SKUPŠTINE ODOBRENJE DA KRIVIČNO GONI ĐELJOŠAJA

Osnovno državno tužilaštvo uputiće urgenciju Skupštini Crne Gore za odobrenje da krivično goni bivšeg predsjednika Opštine Tuzi, a sada potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja. Zbog optužbe da je pozivao na otpor kada se sa građanima Tuzi 2021. godine usprotivio mjerama protiv koronavirusa Vlade Zdravka Krivokapića, protiv Đeljošaja je pokrenut krivični postupak. Iz Osnovnog suda u Podgorici saopštili su da je branilac Đeljošaja u septembru prošle godine od suda zahtijevao da se krivični postupak protiv Đeljošaja prekine, budući da on kao poslanik uživa imunitet i ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost. Taj podnesak je upućen nadležnom državnom tužilaštvu. “Na današnjem glavnom pretresu nadležni državni tužilac je obavijestio sud da je ODT u Podgorici dana 12.10.2023. godine zatražilo od Skupštine Crne Gore odobrenje za krivično gonjenje ovdje okrivljenog N.Đ., nakon čega se obraćalo ponovo dana 15.11.2023. godine Skupštini Crne Gore, pri čemu je dana 27.11.2023. godine Skupština Crne Gore od ODT-a u Podgorici zatražila dostavljanje optužnog akta iz ovog predmeta, koji joj je i upućen i ista ga je primila dana 08.12.2023. godine. Međutim, do dana održavanja ovog glavnog pretresa Skupština Crne Gore nije obavijestila ODT Podgorica po navedenim aktima, iz kojih razloga će ODT Podgorica uputiti urgenciju radi postupanja”, kazali su iz suda. Kako nisu bile ispunjene procesne pretpostavke za održavanje glavnog pretresa, on je odložen za 28. februar. Izvor: VIJESTI

Nastavite sa čitanjem

DELEGACIJA OPŠTINE TUZI PRISUSTVOVALA SAMITU B-40

Na destine delegacija se danas sastalo u Tirani na Samitu B-40. Među njima je i delegacija naše Opštine, predvođena predsjednikom Opštine, Lindonom Gjelajem sa saradnicima: potpredsjednikom, Fisnikom Gjokajem i sekretarkom Sekretarijata za lokalnu samoupravu, Marinom Ujkaj.B-40 je Mreža gradova Balkana i samit će trajati tri dana. Glavni stubovi djelovanja Mreže su: saradnju u krizama i klimatskim promjenama, ekonomski i kulturni razvoj i digitalizaciju usluga.Današnjim danom Tirana preuzima vodstvo Mreže, što znači das će biti odgoivorna za organizaciju aktivnosti među gradoviuma Balkana, ali i inicijatorka zajedničkih projekata.Nakon Instambula i Atine Tirana je treći grad po redu koja preuzima predsjedavanje sa B-40. Na samitu su bili prisutni i predsjednici opština: Skoplje, Sarajevo, Priština, Istambul, Pariz itd. Izvor: OPŠTINA TUZI

Nastavite sa čitanjem

ALARMANTNO STANJE U ŠKOLI U TUZIMA: NEPRIJATAN MIRIS BUĐI U UČIONICAMA, DOTRAJALI PODOVI I INVENTAR

Osnovna škola “Jedinstvo” u Tuzima nije adekvatno opremljena za boravak učenika, a u pojedinim učionicama, naročito za vrijeme prvih časova, prisutan je neprijatan miris buđi, dok su podovi i inventar dotrajali, a na zidovima je primjetna vlaga zbog slabe spoljašnje izolacije, zaključeno je u izvještaju predstavnica sektora za djecu, mlade i socijalnu zaštitu institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda koje su obišle tu ustanovu. U izvještaju Ombudsmana se navodi da je ovo problem koji bi trebalo što prije riješiti i za koji su potrebna veća novčana sredstva, ali koje škola ne posjeduje. Predstavnice Ombudsmana su pored OŠ “Jedinstvo”, obišle Centar za socijalni rad i i NVO “Djeca Crne Gore”. ” U školi “Jedinstvo” – Skorać, razgovarano je sa direktorom škole Preljom Đoljajem, zaposlenima i sačinjen foto elaborat. Škola je smještena u veoma starom objektu, koji i pored sporadičnih ulaganja proteklih decenija, još uvijek nije adekvatno opremljen za boravak djece (dotrajali podovi, dotrajali inventar, vlaga u učionicama zbog slabe spoljašnje izolacije). U pojedinim učionicama, naročito za vrijeme prvih časova, prisutan je neprijatan miris buđi. Ovo je problem koji bi trebalo što prije riješiti i za koji su potrebna veća novčana sredstva, koje škola ne posjeduje. Ne postoji fiskulturna sala, osim što se za vrijeme kišnih dana može koristiti improvizovani prostor u koje je smješten sto za stoni tenis. U školu je upisan 41 učenik u matičnoj školi i četiri učenika u područnom odjeljenju.Svi učenici imaju obezbijeđen prevoz do škole, kombijem koji je donacija od strane iseljenika, kojim se dnevno pređe do 200 km, zbog razuđenost terena na kojem djeca žive “, navodi se u izvještaju Ombdusmana. Kako objašnjavaju, škola ima potreban nastavni kadar. ” Osim osnovnog inventara, nedostaje druga oprema, a naročito je to izraženo kod kabineta informatike, koji nema ni minimalne uslove za pohađanje nastave iz tog predmeta Škola ima novo centralno grijanje “, naveli su u izvještaju. Nemaju logopeda i defektologa koji govore albanski jezik Tokom posjete Centru za socijalni rad Podgorica – PJ Tuzi, kako su naveli, razgovarano je sa zaposlenima o uslovima funkcionisanja, problemima sa kojima se suočavaju u radu, kao i pravima i uslugama koje ostvaraju građani. ” Predstavnici Centra za socijalni rad istakli su nedostatak defektologa i logopeda na albanskom jeziku za djecu sa smetnjama u razvoju i problemima u govoru. Prostor u kojem je Centar smješten, renoviran je i pristupačan za osobe sa invalidititetom, ali je dvorišni prilaz neuređen i nebezbijedan (neograđeno dvorište i otvoren šaht). Predstavnici Zaštitnika su obišli i NVO “Djeca Crne Gore“, koja jedina u ovoj Opštini pruža podršku djeci sa smetnjama u razvoju. Ova organizacija pruža individualne tretmane (psiholog, socijalni radnika) djeci sa smetnjama, u iznajmljenom prostoru. Predstavnici organizacije su istakli nedostatak logopeda i defektologa koji govore albanski jezik, te su pojedini roditelji primorani da svoju djecu na ove vrste tretmana vode i Skadar ili Tiranu. Takođe su nas upoznali sa problemima sa kojima se suočavaju, kako bi obezbijedili kontinuitet usluga djeci. Naime, sredstva koja dobijaju od Opštine Tuzi, koja je ovu organizaciju prepoznala kao organizaciju od posebnoig značaja, nijesu dovoljna za nesmetan rad. Ukazano je da je projektno finansiranje veoma neizvjesno, te su često primorani da sredstava potražuju od iseljenika iz ovog kraja, koji imaju razumijevanje za potrebe djece sa smetnjama u razvoju “, piše u izvještaju. Izvor: RTVNK

Nastavite sa čitanjem

SLABIJI ZEMLJOTRES KOD TUZI

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju u 19.54 je registrovao zemljotres manje jačine, sa epicentrom pet kilometara zapadno od Podhuma, u opštini Tuzi. Jačina zemljotresa u žarištu iznosila je 3.2 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS). Prema preliminarnim podacima obrade, žarište zemljotresa locirano je na dubini od 24 kilometra. “Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području”, saopštio je Zavod. Evropski Mediteranski seizmološki centar (EMSC) prethodno je objavio da je zemljotres jačine 2,8 stepena Rihterove skale zabilježen u 19.54 sati, deset kilometara jugoistočno od Podgorice. Izvor: VIJESTI

Nastavite sa čitanjem

KUD “RAMADAN ŠARKIĆ” IZ TUZI PREDSTAVLJA CRNU GORU NA FESTIVALU U SAUDIJSKOJ ARABIJI

Na poziv Ministarstva kulture kraljevine Saudijske Arabije, od 18. do 30. januara kulturno-umjetničko društvo “Ramadan Šarkić” – Tuzi predstavlja Crnu Goru na trećem izdanju Qemam međunarodnog festivala planinskih umjetnosti, koji se održava na sedam različitih lokacija širom regije Asir u Saudijskoj Arabiji, saopšteno je iz KUD-a. Festival uključuje značajnu živu karnevalsku paradu u Art ulici u Abhi, koja prikazuje nošnje, narodne igre i pjesme u koregrafiji ukrašenim bojama zemalja učesnica. Na ovom izdanju festivala učestvuje 16 internacionalnih društava uglavnom profesionalnih nacionalnih ansambala (Čile, Argentina, Japan, Ekvador, Meksiko, Peru, Španija, Uganda, Kolumbija, Južna Koreja, Kazahstan, Uzbekistan, Indija, Sudan, Egipat, Italija i Grčka). “Qemam” je prvi svjetski festival posvećen planinskoj scenskoj umjetnosti, koji takođe promoviše i upoznaje nasljeđe i arheološka nalazišta, navodi se u saopštenju. “Naše društvo će se predstaviti sa koreografijom ‘Igre sa prokletija’, gdje ćemo prenijeti melos naših planina, u koreografiji mr Mirsada Ademovića, dok je muzički aranžman pripremio Saša Magočević iz Podgorice – 18 izvođača našeg društva za osam dana na sedam različitih lokacija izvesće 21 nastup uz dva defilea na otvaranju i zatvaranju festivala. Svakako veliki izazov i napor, ali moram istaći da su uslovi fantastični, te da se domaćin potrudio da upotpuni svaki trenutak našeg boravka u ovoj prelijepoj zemlji”, izjavio je Emin Haxhi, direktor KUD-a. Lokacije su Basta Al-Qabil, palata Abu Shahra u Al-Masqiju, zamak Shamsan, selo kulturne baštine Bin Adwan, istorijska palata Malik, palate Al-Mushait, dvorci Abu Nukata Al-Mutahmija. Posjetioci ovog festivala će biti upoznati sa mladim talentima kroz razne muzičke i umjetničke performanse uz učešće folklornih društava i orkestara, uključujući i kulturne aktivnosti koje se obično ne nalaze u modernim gradovima, kao što su pripovjedači, seoska vjenčanja i rituali slavlja i posebna tradicionalna hrana, objašnjeno je u saopštenju. “Qemam Festival nastoji da istakne bogat folklor i nasleđe Kraljevine Saudijske Arabije, kao i da doprinese razvoju pozorišnog i scenskog sektora i slavi ga u prepoznatljivoj prazničnoj atmosferi.Ovaj festival nadovezuje se na uspjeh postignut prvim izdanjem. Podiže nivo svijesti o domaćoj i međunarodnoj umjetnosti i antičkom naslijeđu. Ovo je prilika za posjetioce da istraže istoriju, umjetnost, stilove i izvođenje ovih umjetnosti. Tradicionalna umjetnost i narodno naslijeđe je ono što okuplja ljude, što je glavna poruka festivala osim jačanja kulturne pozicije Kraljevine na globalnom nivou. Qemam festival za nas iz Crne Gore prije svega predstavlja vrlo inspirativan kulturni program kroz seminare i radionice o folklornoj scenskoj umjetnosti uz učešće saudijskih i međunarodnih stručnjaka”, dodaje Emin Haxhi. Svaka festivalska lokacija će ugostiti grupu događaja u zadatim prostorima, kao što su izložba nošnji i pozorišta, seoske narodne aktivnosti, platforme za živu muziku, dečiji prostor, zanatske radnje i razne prodavnice u kojima se prodaju različita roba, pokloni, moderna odeća i suveniri. U okviru festivala održava se i kuvarski programi uživo uz učešće poznatih domaćih kuvara, uključujući prostor za lokalnu kuhinju i mala porodična preduzeća. “Tokom festivala posetioci imaju priliku da učestvuju i u planinskim sportovima kao što su planinarenje, brdski biciklizam i kampovanje, koje je dogovoreno sa lokalnim turističkim kompanijama a dio čega će biti i naše društvo”, zaključak je saopštenja. Izvor: CDM

Nastavite sa čitanjem