Oznaka: udarna-vijesti

Budžet Opštine Tuzi za 2024. godinu planiran je na nešto više od osam miliona, a za tri mjeseca ostvarili su prihod od 2,3 miliona eura. Kako je kazao Lindon Đeljaj, predsjednik Opštine Tuzi, ostvarenje prihoda za prvi kvartal je premašeno što je dokaz dobro rada Opštine. – U periodu od 1. januara do 31. marta 2024. godine ostvareni su prihodi u iznosu od 2.327.604 eura ili 28,9 procenata godišnjeg plana. Ostvarenje prihoda za prvi kvartal je premašeno i to pokazuje i dokazuje da je Malesija na sigurnom putu razvoja. Dugogodišnjim dobrim upravljanjem, mogućnostima da naša opština bude otvoreno mjesto za nove investicije, kao i nezaustavljivim razvojem u svakom segmentu, rezultiralo je da budžet od osam miliona, nekada samo želja, sada je konstantan i stabilan – rekao je Đeljaj. Đeljaj najavljuje da će nastaviti da razvijaju lokalnu infrastrukturu i uspješno vode Opštinu. – Ovakvim tempom razvoja lokalne infrastrukture, kao i brzom dinamikom njihove realizacije, nastavićemo da uspješno vodimo opštinu i u narednim godinama. Ozbiljnost na poslu, povlačenje investicija, unaprijeđenje i iskustvo da je Malesija sigurno mjesto za investicije. Ovom politikom upravljanja nastavićemo da radimo još snažnije u narednim mjesecima i godinama, jer smo dokazali da profesionalnim djelovanjem možemo donijeti finansijsku i razvojnu stabilnost – kazao je Đeljaj. On ističe da su kapitalni projekti za ovu godinu u fazi ugovaranja. – Uskoro ćemo imati početak najvećih radova u svakom dijelu Malesije. Kako smo planirali nastavićemo da razvijamo lokalnu infrastrukturu. Za potrebe škole i lokalnog stanovništva gradiće se sportska hala u Dinoši, kao i put od mosta u Dinoši do naselja Ljuljan, put Lofka -Selište-Zatrijebač, put Fundina – Koći, put Ćaf Kiš -Drume-Barlaj i mnogi drugi lokalni putevi kroz mjesne zajednice u našoj opštni – najavio je Lindon Đeljaj. Izvor: DAN

Komisija za procjenu zaštite životne sredine ima zakonski rok od 25 radnih dana da se izjasni o elaboratu investitora potencijalne fabrike betona u selu Milješ, rečeno je danas Televiziji E u Sekretarijatuza urbanizam opštine Tuzi. Podsjetimo, povodom eventualne izgradnje fabrike na pomenutoj lokaciji, prije dva dana u Tuzima je održana javna tribina na kojoj su mještani više sela sa područja Malesije protestovali, jer smatraju da bi ona ugrozila njihovo životno funkcionisanje, ali i prirodne resurse ovog područja. Kako su tada kazali, nemaju ništa protiv izgradnje fabrike betona, ali smatraju da lokalna vlast treba da izabere pogodniju lokaciju za nju. U suprotnom, žitelji više sela najavili su i radikalnije proteste. – Ono što se, takođe, sprovodi u sklopu procedure jeste ocjenjivanje elaborata koju radi Komisija, koju formira Opština, koja se sastoji od stručnih lica, koji će analizirati elaborat, na osnovu struke kojom se oni bave i odlučiti o davanju saglasnosti na elaborat ili nedavanjusaglasnosti, odnosno, Komisija će dati preporuku Sekretaru. Sekretar, uz preporuku Komisije, u obzir uzima i sva dokumenta koja su pristigla tokom javne rasprave, kao i javne tribine, i na osnovu toga se donosi finalna odluka – kazao je Hasan Hadžiablahović iz Sekretarijata za urbanizam Opštine Tuzi. Stav Opštine će se, kako je rekao, vidjeti kad se proces završi i kad bude dostupna finalna analiza elaborata. – Svakako, stav mještana treba uzeti u obzir, prilikom donošenja finalne odluke – rekao je Hadžiablahović. Izvor: POBJEDA

Građanski aktivisti i ekolozi koji su učestvovali na raspravi istakli su da bi podizanje fabrike uticalo i na rijetke životinjske vrste koje godinama posmatraju upravo na lokaciji Ćemovskog polja. Na javnoj raspravi o gradnji fabrike betona u Milješu koja je juče održana u prostorijama SO Tuzi mještani više malesijskih sela i građanski aktivisti nedvosmisleno su se surotstavili toj ideji. To su jasno stavili do znanja izaslanicima lokalne vlasti u Tuzima, ali i investitoru spremnom da izgradi fabriku, tražeći izmještanje lokacije za gradnju fabrike, a ukoliko se njihovim zahtjevima ne izađe u susret najavili su proteste. Gradnji se usprotivio i predsjednik MZ Šipčanik i građanski aktivista Dževdet Pepić. Trosatna rasprava u amfitetaru lokalne uprave nije pokolebala žitelje Opštine Tuzi, a nervoza je eskalirala i međusobnim čarkama. Uprkos tome što je autor elaborata o zaštiti životne sredine pokušao da ih nizom primjera uvjeri u suprotno mještani su zadržali eksplicitan stav da se ne dozvoli granja fabrike na planiranoj lokacji. Autor elaborata o zaštiti životne sredine Milan Maraš na raspravi je obrazložio taj dokument. “Otpadne vode sa manipulativnih površina idu u taložnik. Tu se talože i skupljaju sve čestice. Poslije iz taložnika voda ide u separator ulja i naftnih derivata. Tu se voda prečišćava“, naveo je on. To međutim nije uspjelo da umiri žitelje sela koja su najbliža planiranoj lokaciji gradnje fabrike. Jedan od mještana je istakao da se vrlo dobro zna koliko je štetna ta prašina za tri sela Gornji Milješ, Rogami i Donji Milješ. Građanski aktivisti i ekolozi koji su učestvovali na raspravi istakli su da bi podizanje fabrike uticalo i na rijetke životinjske vrste koje godinama posmatraju upravo na lokaciji Ćemovskog polja. Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu ptica ukazala je na štetnost gradnje fabrike na predviđenoj lokaciji, iznoseći i podatke vezano za ugrožene vrste, napominjući da su satelitski pratili noćnog potrka koji je išao do Afrike i nazad do lokacije na Ćemovskom polju. „Tako da podatke, uključujući i veliku ševu koja je pred izumiranjem, a koja gnijezdi baš tu, mogu da vam pošaljem“, kazala je ona. Zato smatra ona, ne dolazi u obzir gradnja na ovoj lokaciji, a sa ovim slučajem će kako je istakla upoznati i Delegaciju Evropske Unije. Projekat predviđa da se Fabrika betona gradi u neposrednoj blizini kanjona rijeke Cijevne, zbog čega takođe mještani protestuju, strahujući od narušavanja ovog prirodnog dragulja. Prema njihovom uvjrenju sporna je i činjenica da se u neposrednoj blizini nalazi i vinograd Plantaža, dok bi nekim poljoprivrednicima ugrozilo već započete projekte za proizvodnju i preradu povrća. Jedan od takvih objekata je i veliki hangar u kojem će se prema planu pakovati svježe salate. Naime, on je udaljen svega 90 metara vazdušne linije od lokacije na kojoj je predviđena gradnja fabrike betona. Emin Čunmuljaj ističe da bi ukoliko bi se napravila fabrika betona njima bila učinjena šteta, jer je u objektu u kojem se pakuju salate neophodan veliki stepen higijene. On je kazao da ukoliko bi došlo do gradnje fabrike betona oni bi automatski odustati od pogona za pakovanje salate. Stanovnici Malesije zato traže od lokalne vlasti da pronađu drugu lokaciju za takozvanu betonjerku, jer smatraju da za podizanje ovakve fabrike postoje pogodnija mjesta na teritoriji oštine. U suprotnom su naglasili da su spremni i na radikalniji vid protesta, kako bi sačuvali svoja gazdinstva, od kojih većina živi. Izvor: STANDARD.

Glavni put od Ržarničkog mosta ka centru Tuzi nije osvijetljen i kao takav nebezbjedan za odvijanje saobraćaja. Ulicu osvjetljavaju farovi automobila i reklame sa obližnjih objekata, pa su pješaci u velikom problemu. Često se ovom ulicom vozi brzo što je još jedan alarm da nadležni što prije reaguju. Mještani Karabuškog polja u više navrata su se obraćali Opštini Tuzi tražeći da put osvijetle kako bi bio bezbjedniji. Kako tvrde odgovor nijesu dobili, a udesi su sve učestaliji. Mještanin Karabuškog polja Nedžad Šahman kaže da iz Opština nije odgovarala na dopise, te da ništa nije urađeno od svega što su tražili. – Uopšte nije bezbjedno ni na jednom dijelu bulevara od mosta na Cijevni do ulaza u Tuzi. Nema pješačkog prelaza niti usporivača brzine. Nema ni rasvjete pa je noću veliki rizik preći preko bulevara. Autobuska stajališta su uz bulevar, ali nijesu označena ni vertikalnim ni horizontalnim saobraćajnim znakom. Svjedoci smo da je puno ljudi na tom dijelu puta izgubilo život. I u mojoj porodici je bila takva tragedija prije deset godina, baš na tom putu. Od tad pa sve do danas nije ništa urađeno za bezbjednost građana – rekao je Šahman. On je istakao da su tražili da se saobraćajnim znacima označe ulice koje se uključuju na bulevar iz Karabuškog polja, ali da ni to nijesu dobili. – Nadamo se da će novi predsjednik Opštine imati razumijevanja i da će se krenuti u rješavanje tog, za nas, velikog problema – kaže Šahman. Nezavisni odbornik u SO Tuzi Adnan Pepić kaže da bi magistralni putevi koji prolaze pored naseljenih mjesta ili poslovnih objekata trebalo biti osvijetljeni. – Magistralni put od Ržarničkog mosta na Cijevni je, nažalost, neosvijetljen, a duž njega se nalaze poslovni objekti i naselje Karabuško polje. S obzirom na to da se radi o međunarodnom putu frekvencija saobraćaja je velika što predstavlja ogromne probleme svima koji ga koriste. Nesreće se u većini slučajeva dešavaju u večernjim i noćnim satima, kada je vidljivost značajno smanjena. Da bi se to spriječilo potrebno je osvijetliti put dijelom koji prolazi pokraj naselja Karabuško polje – kaže Pepić. On ističe da je poznato da će se put bulevarskoga tipa graditi na ovoj dionici, ali bi bilo od izuzetnoga značaja i koristi da se do tada učine napori da se makar u djelovima gdje se sporedne ulice spajaju sa glavnim putem i gdje je najčešća prisutnost pješaka, koji na suprotnoj strani čekaju prevoz, osvijetle. Pepić kaže da bi na taj način djelimično riješili problem. Sekretar za planiranje prostora Ljeka Ivezaj kaže da je za bulevar od Ržarničkog mosta do ulaza u Tuzi urađena tehnička dokumentacija i pokrenuta je eksproprijacija zemljišta od strane Uprave za nekretnine. – Kako projekat nije još počeo da se realizuje potrebno je da se uskladi sa novim propisima i Euro kodovima.Proces ekspropijacije je usporen od strane vlasnika zemljišta zbog visine procjenjene vrijednosti imovine koja se ekspropriše. U prosjeku to je 17 eura, a posebno se računaju ograde i voćke. Predložili smo novoj komisiji za procjenu Uprave za nekretnine da radi novu procjenu, i da se opet pozovu svi vlasnici imovine koji su u koridoru bulevara – rekao je Ivezaj. On ističe da je Vlada planirana sredstva za realizaciju projekta, ali se ne može početi dok se ne riješe imovinsko-pravni odnosi. – Procijenjena vrijednost investicije je 13,5 miliona eura. Predviđena je ulica bulevarskog tipa sa četiri trake, trotoarima za pješake, bicikliste, zelenim ostrvom, drvoredom, kanalizacijom, rasvjetom i drugim instalacijama – naveo je Ivezaj. Izvor: DAN