FORMIRAN INICIJATIVNI ODBOR BOŠNJAČKOG DEMOKRATSKOG POKRETA ZA OPŠTINU TUZI: HADŽO DREŠEVIĆ IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA

Inicijativni odbor Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP) formiran je sinoć u Tuzima, a za predsjednika je jednoglasno izabran diplomirani pravnik Hadžo Drešević, saopšteno je iz ovog pokreta. Kako su naveli u saopštenju, Drešević je Pravni fakulet završio u Podgorici, a prepoznat je kao aktivista u nevladinom sektoru. “Bio je predsjednik NVO “Šeher Tuzi”, ali i odbornik u Skupštini opštine Tuzi u mandatu od 2019. do 2023. godine. Zaposlen je u Sekretarijatu za imovinu”, kazali su iz BDP. Predsjendik BDP Sead Šahman je, kako su dodali, pozdravio snaženje infrastrukture pokreta i najavio formiranje inicijativnih odbora širom Crne Gore u toku ove godine. “Sve je više ljudi koji svoja razmišljanja i stavove poistovjećuju sa politikom BDP-a. Pokret će biti utemeljen upravo tamo odakle je i potekao, a to je među svojim narodom koji živi u skoro svim sredinama u Crnoj Gori. Imaćemo kvalitetnu ponudu za naše sunarodnike, ali i sve građane naše zemlje”, kazao je Šahman. Kako su istakli, u inicijativni odbor BDP za opštinu Tuzi su pristupili i Demir Nuković koji je izabran za potpredsjednika, kao i Enisa Pepić, Mursel Agović, Amina Orahovac, Mirzet Hasić, Muzafer Nurković, Dejvid Adrović, Kemal Drešević, Amira Skenderović i Nedžad Šahman. “Inicijativni odbor ima za cilj da u skorom vremenskom periodu dodatno osnaži postojeću kadrovsku mrežu Bošnjačkog demokratskog pokreta i preraste u opštinski odbor kako bi mogao djelovati kao punovažni organ i donositi buduće odluke u najboljem interesu za stanovnike opštine Tuzi”, zaključili su u saopštenju. Izvor: CDM

Nastavite sa čitanjem

OPŠTINA TUZI DODIJELILA STIPENDIJE OD PO HILJADU EURA ZA 55 STUDENATA

U saopštenju se navodi da je cilj dodijeljenih stipendija da olakšaju finansijski teret studentima i da ih podstaknu da uspješno nastave studije. Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj potpisao je danas ugovore sa 55 studenata kojima je ta lokalna samouprava dodijelila stipendije u iznosu od po hiljadu eura. Kako je saopšteno iz Opštine Tuzi, Đeljaj je čestitao studentima iz Malesije na njihovim akademskim uspjesima i istakao značaj podrške mladima u obrazovanju. U saopštenju se navodi da je cilj dodijeljenih stipendija da olakšaju finansijski teret studentima i da ih podstaknu da uspješno nastave studije. “Ovaj korak je dio napora Opštine Tuzi da investira u obrazovanje i razvoj mladih kao ključnih faktora za budućnost zemlje”, kaže se u saopštenju. Izvor: VIJESTI

Nastavite sa čitanjem

ĐELJAJ SE SASTAO SA AMBASADOROM SLOVAČKE, RAZGOVARALI O PROJEKTIMA U OPŠTINI TUZI

Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj sastao se danas sa ambasadorom Slovačke u Crnoj Gori, Borisom Gandelom. Tokom sastanka, kako je rečeno iz kabineta prvog čovjeka Tuzi, razgovaralo se o bilateralnim odnosima između Crne Gore i Slovačke. Riječi je bilo i o razvojnim projektima koje Opština Tuzi realizuje. – Ambasador je pohvalio napore Opštine Tuzi u oblasti razvoja i izrazio spremnost za saradnju u cilju realizacije zajedničkih projekata – zaključuje se u saopštenju. Izvor: POBJEDA

Nastavite sa čitanjem

ZETA I TUZI INTERNO DA PRIČAJU SA PODGORICOM, PA DA JAVE: BRAKORAZVODNA PARNICA IZMEĐU NOVIH OPŠTINA I GLAVNOG GRADA

Zeta i Tuzi sa Glavnim gradom do kraja februara vode pregovore o podjeli imovine, a o eventualnim rezultatima će račune položiti Odboru za razgraničenje Opštine Zeta i Tuzi do kraja ovog mjeseca imaju rok da na internim, odvojenim pregovorima sa Glavnim gradom razgovaraju o raspodjeli imovine, nakon čega će biti u obavezi da o eventualnim postignućima obavijeste Odbor za razgraničenje, kojim predsjedava državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Naim Đokaj. Đokaj je juče kazao “Vijestima” da odlukom iz 2021. godine o privremenom uređenju opština Tuzi i Podgorica koja je prošla Vladu i lokalne parlamente, opštine imaju obavezu da formiraju komisiju i da Organizacionom odboru predlože raspodjelu imovine. “Trenutno su u tom procesu. Nećemo imati aktivnosti do kraja februara – početka marta, kada ćemo ih mi kontaktirati i vidjeti dokle se stiglo sa pregovorima”, kazao je Đokaj. Između opštine Zeta i Glavnog grada ne postoji odluka o privremenom uređenju opština, a predstavnici Opštine Zeta su apelovali da se ova odluka što prije usvoji kako bi se privremeno riješila pitanja razgraničenja i omogućilo efikasno funkcionisanje opštine. Da li je do sada bilo internih sastanaka i eventualnih pomaka juče nisu odgovarali ni predstavnici odbora iz dvije opštine, ni iz Glavnog grada. Na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa gradonačelnikom Glavnog grada Sašom Mujovićem, predsjednikom Opštine Tuzi Lindonom Đeljajem i predsjednikom Opštine Zeta Mihailom Asanovićem, koji je održan prije dvadesetak dana, usaglašena je dinamika rada i dogovoreno da se nesporna pitanja odmah procesuiraju. Dogovoreno je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva javne uprave, i da se preduzmu sve mjere i radnje radi rješavanja spornih tačaka u razgraničenju i podjeli imovine, kako bi se samo ono što je neophodno povjerilo arbitraži. Tada je ocijenjeno da je dosadašnji postupak razgraničenja bio neefikasan, pa su svi učesnici sastanka izrazili spremnost da se ovi procesi što prije okončaju. Vlada je u martu prošle godine izašla sa stavom da prvo treba završiti razgraničenje između Tuzi, i Podgorice, a potom između Zete i Podgorice. Tuzi su postale samostalna opština 2018. godine. Skupština glavnog grada je na sjednici održanoj 27. septembra te godine, u skladu s izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, donijela odluku o obrazovanju Organizacionog odbora za stvaranje uslova za početak rada novoosnovane opštine Tuzi. Zadatak odbora bio je da, u skladu sa zakonom, predloži način uređenja odnosa, teritorijalno razgraničenje i podjele imovine, kao i druge aktivnosti potrebne za stvaranje uslova za početak rada novoosnovane opštine. Od tada nije postignut dogovor u vezi s teritorijalnim razgraničenjem i podjelom imovine. Sporne granične linije između Podgorice i Tuzi su u Kučima, Ćemovskom polju, Kućama Rakića… Tuzi u procesu razgraničenja traže da se cjelokupna imovina koja je u vlasništvu Podgorice podijeli, te smatraju da im, srazmjerno teritoriji i broju stanovnika, pripada oko 15 odsto cjelokupne zajedničke imovine. Član Odbora i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, kazao je “Vijestima” prošle godine da će procjenjivači odrediti koji je to iznos od 15 odsto u novcu, i potvrdio da će, ako se nešto ne može podijeliti, Tuzi tražiti novčanu nadoknadu. Zeta, nekadašnja opština u okviru Glavnog grada, status opštine dobila je u avgustu 2022, kad je Skupština usvojila izmjene zakona o teritorijalnoj organizaciji i Glavnom gradu, nekoliko mjeseci uoči lokalnih izbora. Krajem 2023. godine počeo je da radi odbor koji se bavi razgraničenjem i podjelom imovine. Iz opštine Zeta su zahtijevali da se uvaži postojeći Zakon o teritorijalnoj organizaciji i da naselja koja po tom propisu pripadaju Zeti budu prevedena na tu opštinu, a koja pripadaju Podgorici ostanu glavnom gradu, a da sporni dio – katastarska opština Dajbabe ide na arbitražu. Knežević rekao da DNP neće glasati za budžet zbog razgraničenja, pa porekao Iako je svojevremeno najavljivao da sa poslanicima svoje partije neće glasati za predlog budžeta za 2025. godinu ako se do tada ne završi razgraničenje Zete i Podgorice u dijelu koji je nesporan, lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i poslanici te partije glasali su u petak veče za predlog državnog budžeta. Za budžet je glasalo 46 poslanika vlasti, među kojima i poslanici DNP-a Knežević, Dragan Bojović, Vladislav Bojović i Jelena Kljajević, dok je uzdržana bila samo poslanica NSD Bojana Pićan. Iz Kneževićeve partije nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” zašto su promijenili stav po tom pitanju. Knežević je u emisiji “Slobodna zona” na TV Prva krajem novembra prošle godine rekao da ono što nesporno pripada Zeti, u teritorijalnom i administrativnom smislu su – Aerodrom, dio Plantaža, korita Morače, vodoizvorišta, gradsko-građevinsko zemljište. “To ne osporava ni Podgorica, da se prepiše Zeti kako bi Zeta mogla da funkcioniše kao jedna normalna lokalna samouprava, kao i sve lokalne samouprave u Crnoj Gori”. Izvor: VIJESTI

Nastavite sa čitanjem

BEGAJ U TUZIMA: SKENDERBEG SIMBOL OTPORNOSTI I JEDINSTVA ZA ALBANCE ŠIROM SVIJETA

Svečanost povodom posjete predsjednika Albanije Skenderbeg ostaje simbol otpornosti i jedinstva za Albance širom svijeta, kazao je predsjednik Albanije Bajram Begaj juče u Tuzima. On je na svečanosti u toj opštini položio vijenac na spomenik albanskom nacionalnom heroju Đerđu Kastriotu – Skenderbegu, na novom trgu u Tuzima, koji nosi isto ime. Taj događaj je upriličen u okviru njegove zvanične posjete Crnoj Gori. Begaja su dočekali predsjednik Opštine Lindon Đeljaj, predsjednik Skupštine opštine Fadilj Kajošaj, potpredsjednici Opštine Ivan Ivanaj i Fisnik Đokaj, kao i građani. Opština Tuzi je saopštila da je Begaj tom prilikom “istakao značaj očuvanja i promocije nacionalnih vrijednosti”. Đeljaj je istakao značaj posjete, ocijenivši je kao znak podrške i priznanja za albansku zajednicu u Malesiji. Ceremoniju su pratili umjetnički nastupi nekoliko kulturnih i umjetničkih društava iz Tuzi. Izvor: VIJESTI

Nastavite sa čitanjem

ĐOKAJ: NOVU RUNDU RAZGOVORA O RAZGRANIČENJU POKREĆE MINISTAR DUKAJ

Ministarstvo javne uprave pozvaće na sastanak gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i predsjednike Opštine Tuzi Lindona Đeljaja i Opštine Zeta Mihaila Asanovića kako bi razgovarali o razgraničenju ovih opština sa Glavnim gradom. Kako je za „Dan“ kazao Naim Đokaj, predsjednik odbora za razgraničenje Podgorice i Tuzi, poziv gradonačelniku i predsjednicima uputuće ministar Maraš Dukaj.  – Odbor za razgraničenje nije imao skoro sastanak. Planiramo da pozovemo predsjednike dvije opštine i gradonačelnika Podgorice na razgovor. To će biti ministrova inicijativa i taj sastanak će on održati. Treba da se čuje stav svih čelnika opština i Glavnog grada, a nakon toga odbor za razgraničenje će raspravljati. Plan nam je da ovi procesi što kraće traju i da se dogovorimo da to što brže ide – rekao je Đokaj. Đokaj kaže da će čelnici opština i gradonačelnik odlučiti da li žele da razgraničenje završi odbor ili da se ide na arbitražu. – Kako god se oni dogovore neka podijele imovinu. Vidjećemo kako im bude odgovaralo. Ako hoće da se podijele na osnovu procenta stanovništva i kako je predviđeno zakonom, ili da idu na arbitražu kako god odluče. Pošto su to dva odvojena procesa, odnosno Tuzi i Podgorica i Zeta i Podgorica, posebno će se dogovarati o načinu razgraničenja – kaže Đokaj. On ističe da je Opština Tuzi bila za arbitražu, jer se proces odužio. – Predstavnici Glavnog grada se nijesu pojavljivali na sastancima odbora u više navrata. Bilo je zbog izbora, pa se onda dugo formirala vlast, te nijesmo mogli postići dogovor. Za poziv na sastanak odlučili smo se jer Podgorica sada ima novu upravu pa da pokušaju da se dogovore i budemo efikasni – istakao je Đokaj. Izvor: DAN

Nastavite sa čitanjem

GEGAJU DODJELJENA TITULA POČASNOG GRAĐANINA “VELIKE MALESIJE”

Danas je u mjestu Koplik u Albaniji, u prisustvu velikog broja građana iz obje opštine Velike Malesije i iz krajeva opštine Tuzi organizovana svečanost prilikom koje  je dodijeljena titula” počasni građanin Velike Malesije” Nikoli Gegaj, dugogodišnjem poslaniku u Skupštini Crne Gore i bivšem predsjedniku Gradske opštine Tuzi. Radi se o prestižnoj priznanji i najvećoj tituli koji može opština da dodijeli nekom pojedincu.Ovo je ne samo priznanje za rad i doprinos Nikole Gegaja nego priznanje za cijelu opštinu Tuzi,rečeno na ceremoniji. Ceremonija je počela intoniranjem himne Republike Albanije,a zatim je gradonačelnik Tonin Marinaj u svom obraćanju izuzetno je cijenio zalaganje i posvećenist gospodina Gegaja albanskoj zajednici u Crnoj Gori. “Gegaj kao istaknuta politička i društvena ličnost obavljajući dužnost poslanika i predsjednika opštine Tuzi imao važnu ulogu u zastupanju interesa Malesije,rekao Marinaj. Takođe, je rečeno da je tokom svoje bogate karijere bio angažovan na jačanju prekograničnih odnosa kao i na unapređivanju saradnje između albanske i crnogorske zsjednice.Takođe,konstatovano je da je ova titula znak zahvalnosti za njegove kontinuirane napore u jačanju kulturnih ,društvenih i političkih veza u regionu,prenio portal iz Crne Gore na albanskom jeziku malesia.me Izvor: CDM

Nastavite sa čitanjem

PREDUZEĆE VODOVOD TUZI DVIJE TREĆINE PRIHODA DAJE ZA PLATE

Preduzeće Vodovod ove godine planira da zaradi 956.900 eura, a po planu toliko će novca i potrošiti. Od osnovne djelatnosti planiraju da zarade 699.900 eura, a računaju i na prihode iz budžeta Opštine za redovnu djelatnost od 200.000 dok prenesenih sredstava imaju 50.000 eura. Od donacija očekuju da će prihodovati 5.000 eura. Za održavanje ide 162.200, a za zarade 600.000, dok će na proizvodne usluge potrošiti 21.100 eura. Nematerijalni troškovi iznose 28.500, a ostali troškovi, gdje pripadaju donacije, sponzorstva, reklame, bušenje bunara, zakup, računarska oprema su 104.100 eura. 915.900 U dokumentu koji potpisuje Ilir Camaj, direktor, piše da je planiran prihod od isporučene vode potrošačima i od ostalih usluga biće veći za 39,04 odsto. – Od prodaje vode ostvariće prihod od 635.900 eura i biće veći u odnosu na 2024. godine za 37,03 odsto. Prihodi od prodaje vode pravnim licima su 35.000 eura. Drugi prihodi iznose 64.000 eura i odnose se na uslugu ugradnje novih priključaka u iznosu od 40.000 eura, naplate takse za nove korisnike i korisnike koji su bespravno priključeni na distributivnu mrežu, na prihode koji se očekuju od državnih institucija po osnovu refundacije porodiljskih i drugih bolovanja. Prihod od kamate za neblagovremeno plaćanje računa iznosi 1.000 eura – piše u dokumentu. Nemaju katastar mreže Preduzeće ne posjeduje katastarske podloge postojeće mreže, te će nastojati da pri radovima na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži redovno angažuje geometara. U dokumentu se navodi da osim planiranih katastarskih snimanja i obrade podataka na upotpunjavanju katastra, u ovoj godini, planiraju i snimanje situacija za izradu projektne dokumentacije za vodovodnu mrežu. Navode i da obavljaju poslove održavanja sistema atmosferske kanalizacije. – S obzirom na to da u Tuzima ne postoji fekalna kanalizacija, smatramo da taj sistem u budućnosti treba odvojeno izgrađivati kako ne bi došli u situlaciju zagušenja što bi imalo za posledicu stvaranje loših rješenja sa aspekta higijene naselja – piše u dokumentu. Najavljuju i da će svakodnevno vršiti provjera koncetracije hlora na izvorištima i pojedinim točećim mjestima u naseljima. Vršiće se i, kako navode, vanredno uzrokovanje vode u slučaju obilnih padavina. U planu se navodi da su rashodi za ovu godinu postavljeni na bazi ostvarenih za prošlu godinu i najavljenih promjena cijena roba, materijala i usluga. – Projekcijama su obuhvaćeni materijalni i troškovi održavanja, električne energije, goriva… koji učestvuju sa 16,78 odsto u odnosu na ukupne troškove. Uredno vodosnabdijevanje, u najvećoj mjeri, zavisi od održavanja vodovodne mreže, čija je prosječna starost velika u pojedinim djelovima opštine, što ima za posljedicu česte kvarove i havarije. Značajni faktori koji utiču na smanjenje gubitaka na distributivnoj mreži je tačno fakturisanje utrošene vode koje se prevashodno postiže održavanjem vodomjera u ispravnom stanju. Evidentan je veliki broj vodomjera koje je potrebno zamjeniti. Iz svega ovoga proizlazi zaključak da je osnovni cilj društva pozitivno poslovanje, što znači da se ostvarenim prihodima pokriju ukupni obračunski troškovi – piše u planu. U Vodovodu trenutno radi 48 zaposlenih, od kojih su 46 na neodređeno, a dvoje na određeno vrijeme. Prosječna neto zarada zaposlenih sa VSS je 850 eura, sa SSS 650, KV 570 koliko imaju i NK radnici. Izvor: DAN

Nastavite sa čitanjem

ZBOG TRAGEDIJE NA CETINJU, ZIMSKI BAZAR U TUZIMA NEĆE BITI NASTAVLJEN

Zimski bazar na Trgu Đerđ Kastrioti Skenderbeg neće biti nastavljen. Ova manifestacija je u znak poštovanja i solidarnosti prema žrtvama prekinuta nakon tragedije koja se dogodila na Cetinju. Kako je kazala Marina Ujkaj, sekretarka za lokalnu samoupravu Opštine Tuzi, bazar neće biti nastavljen ove godine. – Donijeta je odluka da 1. januara zbog tragedije na Cetinju ne organizujemo nikakav program. Međutim, sve što nam je bilo potrebno za organizaciju Zimskog bazara, od bine, izvođača i svega ostalog bilo je rezervisano do 2. januara. U tom slučaju nije bilo moguće nastaviti dalje. Zbog toga je emitovanje programa prekinuto 1. januara – rekla je Ujkaj. Ove godine po prvi put u Opštini Tuzi za 31. decembar bio je organizovan doček nove godine na otvorenom. Nastupila je grupa grupa Elita 5. Tokom Zimskog bazara organizovani su razni događaji, kako za starije, tako i za najmlađe građane opštine. – Zadovoljni smo kako je bazar bio posjećen svako veče. Posebno smo se prijatno iznenadili odzivom građana za doček Nove godine. Kada smo odlučili da organizujemo doček po prvi put malo smo bili skeptični, ali smo se oduševili koliko je došlo građana i kako su uživali – kaže Ujkaj. Marina Ujkaj najavljuje i niz događaja u ovoj godini. – Osim onoga što inače organizujemo svake godine imaćemo i neke novine. Recimo to je između ostalog biti Ljetnji bazar i proslava 8. marta – kazala je Ujkaj. Izvor: DAN

Nastavite sa čitanjem

NA KARABUŠKOM POLJU U TUZIMA GRADI SE FABRIKA UZ KUĆE I DVORIŠTA

Uz procjenu da mogućih negativnih posljedica po okolno stanovništvo nema, iz Opštine Tuzi u martu su Hasibu Adroviću, vlasniku kompanije “Korita sig” koja gradi fabriku, izdali sve dozvole neophodne za početak radova, i to nakon što ih je građevinska inspekcija Ministarstva prostornog planiranja zabranila Na Karabuškom polju, kod Tuzi, gradi se fabrika saobraćajnih znakova. Ništa sporno – da ovaj, kako ga je Opština Tuzi kategorizovala – objekat od privrednog značaja, nije usred naselja, odmah uz kuće I dvorišta. Uz procjenu da mogućih negativnih posljedica po okolno stanovništvo nema, iz Opštine Tuzi u martu su Hasibu Adroviću, vlasniku kompanije “Korita sig” koja gradi fabriku, izdali sve dozvole neophodne za početak radova, i to nakon što ih je građevinska inspekcija Ministarstva prostornog planiranja zabranila. U obrazloženju, koje potpisuje sekretar za urbanizam Ljeka Ivezaj, dozvolu su izdali na osnovu člana 223 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kojim se, navode, do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore, ingerencije o gradnji objekata od opšteg interesa daju lokalnim samoupravama. U međuvremenu, sudski vještak građevinske struke Tanja Drakulović u julu je konstatovala da se objekat gradi protivno Detaljnom urbanističkom planu “Karabuško polje”, u kom se na ovoj parceli daje mogućnost gradnje isključivo objekata za stanovanje male gustine. Pored toga, zaključuje da postoji rizik od rušenja potpornog zida izgrađenog tik uz parcelu Šabotića, da bočni zid rampe nije obezbijeđen, zbog čega predstavlja opasnost za susjede… Iako smo pokušavali, komentar na ove navode od investitora nismo uspjeli da dobijemo. Iz resora prostornog planiranja, poručuju da, iako su gradnju zabranili, nemaju ovlašćenja da poništavaju izdate građevinske dozvole ali će pristupiti rješavanju ovog pitanja. Fabrika na Karabuškom polju – još jedan je primjer u kom, umjesto institucija, bitku biju građani. Izvor: VIJESTI

Nastavite sa čitanjem