INTERVJU DENIS HOT: FALI LJUDI NA TERENU, VIŠAK U KANCELARIJAMA
Denis Hot nedavno je imenovan za vršioca dužnosti (v.d.) izvršnog direktora podgoričke “Čistoće”. Nekoliko dana prije, nakon otkaza i godina suđenja, vraćen je na posao u to privredno društvo. U razgovoru za “Vijesti” kaže da nema osjećaj da je nagrađen jer je danas na čelu tog gradskog komunalnog preduzeća. Ipak, dodaje, vjeruje da će mu percepcija s pozicije nekadašnjeg zaposlenog puno olakšati i doprinijeti da probleme u “Čistoći” brže uoči i brže riješi. Kazao je da je sada najvažnije osposobiti mehanizaciju i vratiti se u stabilan proces rada i dodao da u tom preduzeću rade i na reevidenciji postojećih i pripremi novih ruta vozila, kontejnera… Najavio je novu sistematizaciju, manje “kancelarijskih”, a više “terenskih” radnih mjesta. Nakon otkaza u “Čistoći” i duge lične borbe sa sistemom, nedavno ste prvo vraćeni na posao, potom i imenovani za vršioca dužnosti izvršnog direktora tog privrednog društva. Kako doživljavate to imenovanje? Osjećate li da je to nagrada ili kazna? Dugogodišnja borba koja je bila iscrpljujuća, kako za mene, tako i za moju porodicu i bliske ljude, je potvrdila da je pravda spora, ali ipak dostižna. Siguran u ispravnost svojih postupaka ušao sam u nimalo lak proces, spreman da podnesem veliku žrtvu, koju su nažalost osjetili i moji najbliži. Nakon vraćanja na posao, a sada i imenovanja za v.d. izvršnog direktora “Čistoće”, osjećam ponajviše veliku obavezu i odgovornost jer rukovodim društvom koje ima preko 650 zaposlenih, a pogotovu ako se uzme u obzir vrsta posla koja je povjerena ovom društvu, kako i zatečeno stanje u kojem se “Čistoća” nalazi. Imajući u vidu cjelokupnu situaciju, sigurno je da ne mogu imati osjećaj da sam nagrađen. Da li se sada, kad ste na čelu tog preduzeća, promijenila Vaša percepcija načina kako preduzeće treba da posluje/funkcioniše, u odnosu na vrijeme kad ste bili zaposleni, a drugi su donosili konačne odluke? Trenutno je stanje puno drugačije u odnosu na period mog prethodnog radnog angažmana u ovom privrednom društvu. I način posmatranja s pozicije v.d. izvršnog direktora je drugačiji, ali sam siguran da će mi percepcija s pozicije nekadašnjeg zaposlenog puno olakšati i doprinijeti da probleme brže uočim, a samim tim i brže riješim. Posao održavanja higijene glavnog grada, sa brojem stanovnika koji je u stalnom porastu, ali i površinama za održavanje koje se u kontinuitetu povećavaju, je izuzetno izazovan i nimalo lak, ali dobro postavljena organizacija omogućava ispunjavanje postavljenih zadataka i rokova. Šta je dobro što ste zatekli u “Čistoći”? U prethodnih petnaestak dana javnost je više puta informisana o brojnim nepravilnostima koje su zatečene, a s kojima su upoznati i nadležni organi. Dobro je da, pored svega čemu smo svjedočili, mogu reći da sam zatekao puno zaposlenih koji su voljni da pomognu da se trenutno stanje prevaziđe. Zaposleni koji obavljaju najteže poslove nijesu zaboravili moj korektan odnos prema njima i trude se da maksimalnim, cjelodnevnim angažovanjem daju doprinos kako bi doprinijeli stabilnom funkcionisanju procesa rada. Šta će biti prve konkretne promjene koje ćete uvesti u načinu poslovanja tog privrednog društva? Podsjećam, većina javnosti je upoznata s aktuelnim stanjem, a ono što je trenutno najvažnije jeste osposobljavanje tj. opravka mehanizacije i vraćanje u stabilan proces rada. Uporedo s pokušajima da stabilizujemo ovaj segment, radimo i na reevidenciji postojećih i pripremi novih ruta vozila, kao i kontejnerskih lokacija, uz namjeru da se što više dnevnih izvještaja i evidencija digitalizuje, čime bi se sveukupno ostvarile određene uštede i ubrzao proces rada. O dugoročnim planovima je možda još rano da govorim, ali sam siguran da ćemo biti važan segment i dio ozbiljnih projekata Glavnog grada. Kako komentarišete važeći cjenovnik “Čistoće” i da li će u tom smislu biti nekih promjena, ako da – kakvih? Cjenovnik usluga odvoza komunalnog otpada usvojen je krajem 2020. godine, prvi put nakon skoro 14 godina primjene prethodnog. Tada realizovano povećanje je izazvalo puno reakcija javnosti, ali svi moramo biti svjesni činjenice da se i ove cijene povremeno moraju korigovati, imajući u vidu da dolazi do rasta troškova poslovanja na koje utiču pojedini faktori koji se često mijenjaju, primjera radi cijena goriva, porast cijene vozila i mehanizacije. Svakako ćemo u narednom periodu izvršiti reviziju i ovog dokumenta, pa ukoliko dođe do bilo kakvih promjena, mogu da garantujem da će biti utemeljene i opravdane. Šta hitno treba mijenjati u načinu upravljanja otpadom na nivou Glavnog grada? Ako uzmemo u obzir da je opštinska regulativa koja reguliše oblast upravljanja otpadom upodobljena sa zakonskim propisima, nezahvalno je govoriti o potrebi mijenjanja utvrđenih procedura. Kako vremenski period i terenske potrebe uslovljavaju određene promjene, moguće da bi u narednom periodu trebalo izvršiti evaluaciju projekata koji se primjenjuju i eventualno izvršiti neophodne korekcije. Takođe, ažurniji rad inspekcijskih službi bi mogao uticati na promjene loših navika pojedinaca, a ukoliko se isto ne dogodi u dogledno vrijeme, primjena kaznene politike bi bila neizbježan put do vidljivih rezultata. Kako komentarišete dosadašnju strategiju i rad u smislu selektivnog odlaganja otpada, da li je ono moguće u podgoričkim uslovima, u smislu aktuelne legislative? Kada govorimo o količinama sakupljenog reciklabilnog otpada, činjenica je da nijesu na zadovoljavajućem i očekivanom nivou, što je možda rezultat preambiciozno postavljenog cilja. Na prostoru grada postavljeno je šest reciklažnih dvorišta, na kojima je tokom prošle godine sakupljeno 238 tona neopasnog i opasnog otpada, što je za 32 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Obezbijeđeno je i mobilno reciklažno dvorište, veliki kontejneri za odlaganje biljnog i kabastog otpada, kao i odlagalište za građevinski otpad Mojanski krst, koji predstavljaju prostore obezbijeđene za besplatno odlaganje pojedinih vrsta otpada koje građani stvaraju u svojim domaćinstvima. Primjena koncepta primarne selekcije otpada još nije u potpunosti zaživjela i pokazuje nedostatke, posebno u dijelu odlaganja nerazvrstanog otpada od strane velikog broja građana. Ovaj koncept je primarno sprovođen kroz postavljanje tri kante (za papir, plastiku i metal), zatim dvije kante (suva i mokra frakcija komunalnog otpada), ali je izostao potreban nivo selektovanog odvajanja otpada na mjestu nastanka tj. u domaćinstvu, zbog čega se u kantama dominantno nalazi miješani komunalni otpad čije se razvrstavanje vrši u regionalnom reciklažnom centru. Međutim, iako su u Podgorici obezbijeđeni prostori, kroz postavljenu komunalnu infrastrukturu i stvorene pretpostavke
Nastavite sa čitanjem
